Zašto su digitalne knjige možda bolje?

Danas možemo iz fotelje da čitamo šta god poželimo. Od stripa, antikvarnih knjiga, pa i stranih, do romana ili retkih knjiga koje možda samo tako i postoje. Novine da i ne spominjemo. Toliko informacija nam se nudi online da ne moramo da izlazimo iz kuće i ovo jeste jedna dobra strana toga.

Čak i najokoreliji čitaoci, među kojima sam i sama, s obzirom na to da sam studirala književnost, prelaze na čitanje online knjiga.

Koje su prednosti?

Prednosti su da sve može brže da se čita, da ide brzo i lako, da nam drži pažnju duže i da ako smo već uzeli da čitamo i preko telefona knjigu, nećemo nita drugo da radimo tokom toga. Ono što je ipak moja preporuka je da ipak treba da uzmete jednu svesku ili manji rokovnik u koji ćete pisati beleške. Uglavnom se dosta stvari zaboravi ako se čita bez olovke.

Druga prednost je ta što može da se čita i danju i noću bez svetla.

Tableti svetle.

Elektronski čitači svetle.

Telefoni i laptopovi isto.

Treća prednost je da može da se pametno prekrati vreme.

Ukoliko putujete, onda ćete lakše da izdržite put ako čitate knjigu, koja je onlajn ili u pdf-u ili je audio knjiga. Svejedno je. Bitno je da je vreme pametno utrošeno.

Baze u kojima je moguće naći veliki deo onoga što je ikada izašlo ispod štamparskog tiska nazivaju se digitalnim bibliotekama.

Za razliku od onih tradicionalnih, u koje možete da kročite i bukvalno, satima razgledate knjige i časopise, spremate ispit ili pišete naučni rad, ove smeštene na mreži nisu limitirane slobodnim prostorom na policama.

One su jeftinije za održavanje, jer nema izdataka za plaćanje osoblja, čuvanje knjiga i nabavku novih. Njihova najveća prednost je to što je moguće digitalizovati više miliona knjiga - godišnje - a nije za zanemariti ni to što delo koje vas zanima možete čitati sa bilo koje tačke na planeti - dokle god na njoj ima interneta.

Kad je reč o njemu, razlikuju se onlajn knjige, koje možete otvoriti samo kada imate pristup mreži i one elektronske, koje se mogu "skinuti" i čitati sa tableta, telefona ili nekog drugog uređaja.

Još jedna od razlika između izdanja koja možete držati u rukama i onih koja se čitaju tako što ih digitalno listate ili samo skrolujete niz njihove stranice, je ta što ove prve neretko sadrže i audio ili video materijale. Zar nije to nekad bolje?

Recimo ako se se sprema neki ispit u sred lekcije ide video sa objašnjenjima, a onda samim tim manje vremena potrošimo na učenje neke lekcije. Danas je nebitno da li je to matematika, istorija, lingvistika ili jezik.

Neke od digitalnih zbirki i biblioteka predstavljaju nacionalne, pa i svetske projekte:

Projekat Gutenberg, Evropska biblioteka, Projekat milion knjiga ili Gugl knjige su samo neke od riznica u kojima je moguće naći knjige, novine, časopise, audio-zapise i druge materijale iz celog sveta.

Jedino što je bitno je da ako držite sve te knjige na tabletu ili možda na mobilnom telefonu, morate da budete obavešteni gde je najbliži servis mobilnih telefona ili kompjutera, da ne biste izgubili sve sa uređaja.

Autor: 
Jovana Vilimonović

Dodaj komentar